SRB – info

Najnovije vesti iz Srbije, regiona i sveta

Kultura Vesti

Stara Dubrovačka književnost deo kulturnog nasleđa i Srba i Hrvata

Juče je Ministarstvo kulture i informisanja Vlade Republike Srbije saopštilo da izdanja dubrovačke književnosti „koja pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno sa 1867. godinom“, predstavljaju deo i srpskog kulturnog nasleđa, ne znači da mi sporimo da je stara dubrovačka književnost i deo kulturnog nasleđa Hrvata.

Saopštenje Ministarstva prenosimo u celini:

„Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije poštuje i primenjuje utvrđene norme koje je postavila srpska naučna zajednica. Definicija stare i retke bibliotečke građe koja je navedena u članu 23. Zakona o kulturnom nasleđu „izdanja dubrovačke književnosti, koja pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno sa 1867. godinom“ je definicija ustanovljena Zakonom o staroj i retkoj bibliotečkoj građi koji je usvojen 2011. godine.

Ovako usvojeni stav Ministarstva kulture je potvrda naučno metodološke doslednosti, koju je srpska filološka škola ustanovila pre sto pedeset godina a traje i danas. U Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, Beogradskom Univerzitetu, Matici srpskoj i drugim naučnim institucijama je utvrđeno, da je stara Dubrovačka književnost jedinstvena pojava kod Južnih Slovena koja ima svoje osobenosti i predstavlja veliko zajedničko dobro. Na osnovu jezika na kome je napisana može istovremeno da bude i srpska i hrvatska. To je pomirljiv pristup koji u Dubrovačkoj književnosti traži ono što je zajedničko.

Isto stanovište su zastupali poznati Dubrovčani od Matije Bana i Valtazara Bogišića u 19. veku do Milana Rešetara i Petra Kolendića u 20. veku, a svi su bili članovi Srpske akademije nauka i umetnosti.

Definicija da izdanja Dubrovačke književnosti „koja pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno sa 1867. godinom“ predstavljaju deo i srpskog kulturnog nasleđa ne znači da mi sporimo da je stara Dubrovačka književnost i deo kulturnog nasleđa Hrvata. Smatramo da se upravo na primeru dvojnog nasleđa, zajedničke jezičke prošlosti i odnosa prema književnoj baštini, najbolje prepoznaju evropske vrednosti i perspektive dobrosusedskih odnosa“, navodi se u saopštenju a stoji na sajtu Vlade Republike Srbije.

Podeli sa prijateljima:

LEAVE A RESPONSE

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *